
Obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine
Obnova kulturne baštine

Graditeljstvo je djelatnost koja je čovječanstvu ostavila trajno nasljeđe kojem se uvijek iznova imamo priliku diviti. ING-GRAD je, inspiriran upravo tom činjenicom, osnovan kao građevinska tvrtka čija djelatnost uključuje i specijalizirane radove koji podrazumijevaju: sanaciju i rekonstrukciju spomeničke baštine iznimnog povijesnog i umjetničkog značaja.
U više od 35 godina rada na obnovi i rekonstrukciji spomeničke baštine koristili smo se svim prednostima suvremenih metoda gradnje, ali i primjenjivali jedinstvena znanja temeljena na tehnikama, vještinama i recepturama starih zanata.
Većina građevina kulturne ili graditeljske baštine zidane su zgrade koje su izgrađene od kamenih ili opečnih zidnih elemenata povezanih mortom koji su zbog starosti i neadekvatnog održavanja najčešće u lošem stanju. Stoga je prije obnove i završnog uređenja nužno izvršiti konstruktivnu sanaciju. Kompleksnost sanacije povijesnih građevina uvjetuje nekompatibilnost tradicionalnih i novih gradiva te poštivanje njihova izvornog postojanja, zbog čega se ne preporučuje uporaba armiranog betona. Kao najpovoljnija tehnika za popravljanje i ojačanje takvih konstrukcija pokazalo se injektiranje, odnosno stabiliziranje i zatvaranje pukotina oštećenih zidova injektiranjem specijalnim injekcijskim masama, nanošenjem armiranih cementnih ili epoksidnih obloga na jednu ili obje strane zida te prednapinjanje zidova.
Uređenju i opremanju dvorca Veliki Tabor prethodila je njegova konstruktivna sanacija koja je uključivala statičku sanaciju kamenih zidova i svodova. Napravljeno je 34.250 kom rupa za injektiranje te utrošeno 450.000 kg injekcijske mase, te time stabilizirano i učvršćeno 6.850 m3 kamenih zidova.
Isti su dodatno učvršćeni ugradnjom čeličnih zatega za ojačanje zidova dužine 612 m, što je građevinu ujedno osiguralo i od potresa.
Ugrađeno:
- 1.780,00 m karbonske trake za ojačanje zidova
- 750,00 m2 karbonske mrežice za ojačanje svodova
- 314,00 m3 drvene hrastove građa za krovište i međukatnu konstrukciju
- 142.000 kom crijepa
Utrošeno je više od 300.000,00 radnih sati restauratora, zidara, tesara, strojara, elektičara, konstruktera i drugih
Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, te zamjenu pokrova.
Na crkvi svetog Marka, simbolu grada Zagreba, izvedena je rekonstrukcija drvenog krovišta građom od ariša, a pokrov zamijenjen novim glaziranim crijepom rađenim prema izvornim fotogeometrijskim nacrtima graditelja Hermanna Bolléa. Novi je crijep, kao i onaj prvobitni, izrađen i dostavljen iz Mađarske.)
Pri gradnji modernih građevina, pogotovo u središtima velikih gradova s velikom koncentracijom drugih objekata u blizini mjesta izgradnje novog objekta, pozornost se prije svega posvećuje sustavu izvedbe i zaštite građevinske jame. Ovaj sustav pruža sigurno temeljenje novoj građevini, kao i zaštitu ostalim postojećim građevinama u blizini.
Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, te zamjenu pokrova.
obnovljenih građevina
godina starost najstarije obnavljane građevine
Investitor
Grad Jastrebarsko
Kategorija
Tvrđave, dvorci i palače
Dvorac Erdödy, smješten u središnjem dijelu perivoja grada Jastrebarsko, najstariji je sačuvani spomenik kulture u Jastrebarskom. Podigao ga je ban Matija Gereb između 1483. i 1489. godine. Od početka 16. stoljeća pa sve do 1922. dvorac je bio u posjedu plemićke obitelji Erdödy po kojoj je i dobio ime. Dvorac Erdödy, koji je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dugi je niz godina propadao te je zatečen u dosta lošem stanju. Bili su potrebni značajni građevinski zahvati kako bi dvorac postao siguran za korištenje, a neki od radova su: duboko temeljenje metodom mlaznog injektiranja, rušenje i ponovna izvedba dotrajalih dijelova konstrukcije, ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata sustavom FRCM, prošivanje i injektiranjem pukotina i dotrajalog ziđa, zamjena i reparacija drvenih elemenata krovišta i međukatnih konstrukcija i drugo. U konačnici će dvorac, obnovljen po strogim konzervatorskim smjernicama, biti dostupan građanima kroz javni sadržaj dok će atrij dvorca biti uređen kao prostor za kulturna događanja za građane i goste grada.