
Obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine
Obnova kulturne baštine

Graditeljstvo je djelatnost koja je čovječanstvu ostavila trajno nasljeđe kojem se uvijek iznova imamo priliku diviti. ING-GRAD je, inspiriran upravo tom činjenicom, osnovan kao građevinska tvrtka čija djelatnost uključuje i specijalizirane radove koji podrazumijevaju: sanaciju i rekonstrukciju spomeničke baštine iznimnog povijesnog i umjetničkog značaja.
U više od 35 godina rada na obnovi i rekonstrukciji spomeničke baštine koristili smo se svim prednostima suvremenih metoda gradnje, ali i primjenjivali jedinstvena znanja temeljena na tehnikama, vještinama i recepturama starih zanata.
Većina građevina kulturne ili graditeljske baštine zidane su zgrade koje su izgrađene od kamenih ili opečnih zidnih elemenata povezanih mortom koji su zbog starosti i neadekvatnog održavanja najčešće u lošem stanju. Stoga je prije obnove i završnog uređenja nužno izvršiti konstruktivnu sanaciju. Kompleksnost sanacije povijesnih građevina uvjetuje nekompatibilnost tradicionalnih i novih gradiva te poštivanje njihova izvornog postojanja, zbog čega se ne preporučuje uporaba armiranog betona. Kao najpovoljnija tehnika za popravljanje i ojačanje takvih konstrukcija pokazalo se injektiranje, odnosno stabiliziranje i zatvaranje pukotina oštećenih zidova injektiranjem specijalnim injekcijskim masama, nanošenjem armiranih cementnih ili epoksidnih obloga na jednu ili obje strane zida te prednapinjanje zidova.
Uređenju i opremanju dvorca Veliki Tabor prethodila je njegova konstruktivna sanacija koja je uključivala statičku sanaciju kamenih zidova i svodova. Napravljeno je 34.250 kom rupa za injektiranje te utrošeno 450.000 kg injekcijske mase, te time stabilizirano i učvršćeno 6.850 m3 kamenih zidova.
Isti su dodatno učvršćeni ugradnjom čeličnih zatega za ojačanje zidova dužine 612 m, što je građevinu ujedno osiguralo i od potresa.
Ugrađeno:
- 1.780,00 m karbonske trake za ojačanje zidova
- 750,00 m2 karbonske mrežice za ojačanje svodova
- 314,00 m3 drvene hrastove građa za krovište i međukatnu konstrukciju
- 142.000 kom crijepa
Utrošeno je više od 300.000,00 radnih sati restauratora, zidara, tesara, strojara, elektičara, konstruktera i drugih
Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, te zamjenu pokrova.
Na crkvi svetog Marka, simbolu grada Zagreba, izvedena je rekonstrukcija drvenog krovišta građom od ariša, a pokrov zamijenjen novim glaziranim crijepom rađenim prema izvornim fotogeometrijskim nacrtima graditelja Hermanna Bolléa. Novi je crijep, kao i onaj prvobitni, izrađen i dostavljen iz Mađarske.)
Pri gradnji modernih građevina, pogotovo u središtima velikih gradova s velikom koncentracijom drugih objekata u blizini mjesta izgradnje novog objekta, pozornost se prije svega posvećuje sustavu izvedbe i zaštite građevinske jame. Ovaj sustav pruža sigurno temeljenje novoj građevini, kao i zaštitu ostalim postojećim građevinama u blizini.
Krovišta građevina spomeničke baštine u pravilu su drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih drvenih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara, te zamjenu pokrova.
obnovljenih građevina
godina starost najstarije obnavljane građevine
Investitor
Hrvatski restauratorski zavod
Kategorija
Povjesno značajne građevine
Tvornica duhana u Zagrebu građena je 1881. i 1882. godine na prostoru Ciglane, tada rubnom dijelu grada, prema projektu inženjera Ruperta Melkusa. Zbog svojih prepoznatljivih arhitektonskih, konstruktivnih, prostornih i oblikovnih odlika, tvornica se smatra najcjelovitije očuvanom građevinom zagrebačke industrijske arhitekture te je zaštićeno nepokretno kulturno dobro.
Projekt obnove navedene zgrade ima za cilj provesti mjere zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine. Predviđenim zahvatom izvedena je statička sanacija kompletnog objekta koja uključuje: mehaničko ojačanje zidova, svodova i međukatnih konstrukcija te rekonstrukciju dvorišnog pročelja u izvorno stanje.
U projektu se trenutno izvodi cjelovita i energetska obnova čiji je cilj omogućiti što bolju organizaciju svih sadržaja neophodnih za funkcioniranje budućeg prostora Hrvatskog restauratorskog zavoda i njegovu djelatnost uz zadržavanje stilskih i oblikovnih povijesnih odlika. Izvodi se reorganizacija postojećih prostora pregradnim suhomontažnim zidovima kako bi se građevina što jednostavnije prilagodila novoj namjeni. Tradicionalno drvena konstrukcija krova zamjenjuje se suvremenom čeličnom konstrukcijom uz zadržavanje izvorne geometrije i nagiba krovnih ploha kao i završnog pokrova biber crijepom. Izvest će se nove elektro instalacije, strojarske instalacije, instalacije vodovoda i odvodnje, te instalacije protupožarnog sustava kao i fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije koji će biti smješten na južnom pročelju objekta.