Energetika
i infrastruktura

U više od tri desetljeća iskustva rada na nizu vrlo zahtjevnih energetskih i infrastrukturnih projekata ING-GRAD je u raznovrsnom popisu projekata uspio zaokružiti cijeli proces energetske proizvodnje.

Projekti su to izgradnje, rekonstrukcije, sanacije i dogradnje vjetroelektrana i termoelektrana, elektrana na bio pogon te infrastrukturnih objekata. Na samom kraju energetskog kruga nalazi se i niz benzinskih postaja najveće hrvatske naftne kompanije INA – industrija nafte d.d.

Rad na ovim projektima kompleksan je upravo zbog izazovnog terena koji je u mnogo slučajeva teško dostupan, a radovi obuhvaćaju sve od izgradnje pristupnih cesta i putova do masivnih betona.

Energetika (28)

Infrastruktura (9)

Benzinske postaje (6)

Energetika

Vjetroelektrana Bogoslovec, Sjeverna Makedonija

Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba, Zagreb

Vjetroelektrana Korlat, Benkovac

Rekonstrukcija - dogradnja rezervoarskog prostora terminala Sisak

Projekt Vučkovec

Vjetroelektrana Lukovac

Sustav za skladištenje sirove nafte na Terminalu Omišalj, Krk

Projekt Otpremni plinovod Međimurje - CPS Molve

Vagon punilište INA RN Sisak

Kogeneracijsko postrojenje BE-TO Sisak

Spremnici A-1520 i A-1522 za sirovu naftu, Omišalj

Pomorski prijelaz naftovoda otok Krk - kopno

Poslovni objekt Podzemno skladište plina, Okoli

Bioplinara, Gregurovec

HEP akumulator topline TE-TO Zagreb

Vjetroelektrana Zelengrad, Obrovac

Istočni vrelovod i parovod TE-TO Zagreb – Slavonska avenija

Rezervoarski prostor terminala Žitnjak, Zagreb

Postrojenje za komprimiranje i dehidraciju CO2 na CPS Molve III.

Distributivni plinovod DN300 MRS Rijeka istok - Rijeka Urinj

Spremnički prostor hidrocreakinga u INA RNR Rijeka

Četvrti dio plinovodnog sustava Lika – Dalmacija, dionica Drniš – Knin

Rekonstrukcija centralnog dimnjaka i izgradnja pomoćnih dimnjaka Ina – RN Sisak

Kolektori K-12 i K-13 u INA RNR Rijeka

Termoelektrana HEP Sisak, Blok C, Sisak

Hidroelektrana Rama, Bosna i Hercegovina

Magistralni plinovod Kutina - Dobrovac

Drugi dio plinovodnog sustava Lika – Dalmacija, Nadzemni objekti MCS Vrhovine, BS Ramljani, MCS Gospić

Vjetroelektrana Bogoslovec, Sjeverna Makedonija

Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba, Zagreb

Vagon punilište INA RN Sisak

HEP akumulator topline TE-TO Zagreb

Postrojenje za komprimiranje i dehidraciju CO2 na CPS Molve III.

Projekt Otpremni plinovod Međimurje - CPS Molve

Projekt Vučkovec

Rekonstrukcija - dogradnja rezervoarskog prostora terminala Sisak

Rekonstrukcija centralnog dimnjaka i izgradnja pomoćnih dimnjaka Ina – RN Sisak

Rezervoarski prostor terminala Žitnjak, Zagreb

Spremnici A-1520 i A-1522 za sirovu naftu, Omišalj

Spremnički prostor hidrocreakinga u INA RNR Rijeka

Sustav za skladištenje sirove nafte na Terminalu Omišalj, Krk

Termoelektrana HEP Sisak, Blok C, Sisak

Vjetroelektrana Korlat, Benkovac

Vjetroelektrana Lukovac

Vjetroelektrana Zelengrad, Obrovac

Bioplinara, Gregurovec

Distributivni plinovod DN300 MRS Rijeka istok - Rijeka Urinj

Hidroelektrana Rama, Bosna i Hercegovina

U projektima energetike i infrastrukture ističemo sljedeće radove:

Geomehanički i zemljani radovi

Geomehanički i zemljani radovi odnose se na izvođenje armiranobetonskih pilota koji se buše u tlu te se armiraju posebnim armaturnim koševima ili čeličnim profilima koji se ugrađuju u bušotine i zapunjavaju betonom. Na taj se način na tlu koje nije povoljno za temeljenje izrađuje skeletna konstrukcija u zemlji koja omogućava nosivost čitavog objekta u nastajanju.

Jeste li znali?

Pri sanaciji mosta na rijeci Dravi u Osijeku izvedena je sanacija kesonskih temelja mosta montažom armiranobetonskih panela – talpi, podvodnim betoniranjem betonskom masom spravljenom prema posebnoj recepturi i injektiranjem temeljnog tla mikrobetonom.

Izgradnja armiranobetonskih, čeličnih i drugih konstrukcija

Konstrukciju objekta možemo nazvati njegovim skeletom. Klasična i najviše zastupljena jest armiranobetonska konstrukcija, dok se čelična konstrukcija upotrebljava pri izgradnji velikih hala ili proizvodnih pogona jer omogućuje bržu i lakšu izgradnju.

Jeste li znali?

Akumulator topline HEP TE-TO Zagreb čelični je spremnik promjera 24 m i visine plašta od 47,5 do 50,12 m, za koji je izgrađena temeljna armiranobetonska ploča promjera 27 m i debljine 2 m oslonjena na 69 armiranobetonskih pilota duljine 20 m.

Izvedbe kanalizacijskih sustava

Kod izvedbe kanalizacijskih sustava riječ je o takozvanim linijskim objektima koji se razlikuju od gradnje klasičnih građevinskih objekata. Objekti su to koji se kontinuirano razvijaju na zadanim trasama u najčešće naseljenim područjima te podrazumijevaju, osim izgradnje same trase, izgradnju popratnih objekata, gravitacijskih i tlačnih kolektora te sanaciju prometnica oštećenih tijekom radova.

Jeste li znali?

Projekt proširenja kanalizacijske mreže grada Poreča sadržavao je izgradnju 64 km kanalizacijskog sustava, gravitacijskih i tlačnih kolektora te sanaciju prometnica.

Izvedba prometne infrastrukture

Kod izgradnje infrastrukturnih i energetskih objekata potrebno je osigurati pristup gradilištu i samom objektu pa se u tom slučaju grade privremene makadamske pristupne ceste koje nastaju prvenstveno za dovoz i odvoz materijala, protok opreme i ljudi, a u konačnici se uređuju kao trajna prometna infrastruktura novoizgrađenih objekata.

Jeste li znali?

Izgradnji vjetroelektrana Korlat, Lukovac i Zelengrad prethodilo je trasiranje i izgradnja više kilometara pristupnih cesta na teško pristupačnom i zahtjevnom terenu Dalmatinskog zaleđa.

ING-GRAD
je do sada radio na

više od50

energerskih i infrastrukturnih projekata

više od 330

MW obnovljive energije

Vjetroelektrana Lukovac

Investitor
Vjetroelektrana Lukovac d.o.o.

Kategorija
Energetika

U razdoblju od siječnja do srpnja 2017. u Općini Cista Provo, na visoravni između brada Umac i Jaram – Lukovac na nadmorskoj visini od 520 do 770 m izrađena je vjetroelektrana Lukovac snage do 48 MW koja obuhvaća 16 vjetroagregata s platoima za temeljenje i tehničke potrebe, pristupne ceste za spoj vjetroelektrane s javnim prometnicama, servisne ceste unutar vjetroparka, internu kabelsku i komunikacijsku mrežu, transformatorsku stanicu TS 110/30 kV te priključak na prijenosnu mrežu.